Nakš-e Rustam

Najstariji reljef kod Nakš-e Rustama datira iz 1000. pne. i teško je oštećen, a prikazuje čovjeka s nejasnom krunom ili kapom što vjerojatno potječe iz elamskog doba. Navedeni prikaz sastavni je dio većeg reljefa, od kojeg je većina nadomještena reljefom sasanidskog vladara Bahrama II. Prema čovjeku sa neobičnom kapom nalazište je dobilo ime „Nakš-e Rustam“, budući da lokalno stanovništvo vjeruje kako reljef prikazuje mitološkog heroja Rostama.

Ahemenidske grobnice

Četiri grobnice ahemenidskih kraljeva isklesane su na okomitim liticama planine, a nalaze se na priličnoj visini od razine tla.

Grobnice su lokalno poznate pod nazivom „perzijski križevi“, prema obliku fasade grobnica. Jedan od naziva za nalazište je i „salīb“ (arap. صليب), što je vjerojatno izvedenica perzijske riječi „chalīpā“ (križ). Ulaz u svaku grobnicu je na središtu svakog križa, a vodi u malu komoru gdje se nalazi kraljev sarkofag. Horizontalna greda sa stupovima na pročelju svake fasade smatra se preslikom ulaza u palače Perzepolisa, što je značajno pomoglo rekonstruiranju njihovog izgleda.

Prema drevnim zapisima, jedna od grobnica svakako pripada Dariju I. Velikom (522.-486. pne.), dok se za ostale tri smatra kako pripadaju Kserksu I. (486.-465. pne.), Artakserksu I. (465.-424. pne.) i Dariju II. (423.-404. pne.). Postoji i peta, nezavršena grobnica, za koju se predpostavlja kako pripada Artakserksu III. (358.-338. pne.), ili vjerojatnije Dariju III. (336.-330. pne.), posljednjem kralju ahemenidske dinastije.

Grobnice su opljačkane nakon Aleksandrovog pohoda na Perzijsko Carstvo.

Sasanidski reljefi

Sedam golemih reljefa kod Nakš-e Rustama prikazuju kraljeve iz sasanidskog razdoblja:

• Investitura Ardašira I. (226.-242.):

Osnivač Sasanidskog Carstva Ardašir I. prikazan je kako od Ahura Mazde prima prsten „cydaris“, simbol snage. Ardašir i Ahura Mazda sjede na konjima, dok se pod njima nalaze njihovi neprijatelji; posljednji partski kralj Artaban IV. i Ahirman, zoroastrijski bog zla. Time se naglašava legitimnost Ardaširove vladavine, odnosno njegova pobožnost. Zapisi na reljefu spominju najstariji poznati izraz „Iran“, koji se ranije uglavnom pisao u oblicima Eran ili Ariana.

• Trijumf Šapura I. (241.-272.):

Ovo je najslavniji sasanidski reljef, koji prikazuje pobjedu iranskog velikog kralja Šapura I. nad rimskim carevima Valerijanom i Filipom Arapinom. Dotjeranija verzija ovog reljefa nalazi se u Bišapuru.

• Veliki reljef Bahrama II. (276.-293.):

Sa obje strane kralja nalaze se likovi okrenuti prema njemu, dok skulptura naglašava njegovu muskulaturu i veliki mač. Sa lijeve strane nalazi se pet ljudi (vjerojatno plemića), dok s desna stoje tri dvoranina od kojih je jedan vjerojatno zoroastrijski svećenik Kartir. Taj reljef nalazi se prvi s desna kralju, i djelomično nadomješta starije reljefe koji vjerojatno datiraju iz elamskog razdoblja.

• Dva konjička reljefa Bahrama II. (276.-293.):

Prvi konjički reljef, koji se nalazi odmah ispod četvrte grobnice (vjerojatno Darija II.), prikazuje kralja koji se borti protiv rimskog vojnika. Drugi takav reljef nalazi se neposredno ispod Darijeve grobnice, i podijeljen je na grornji i donji dio. Gornji dio reljefa prikazuje iranskog kralja u borbi protiv rimskog konjanika, dok donji prikazuje borbu protiv rimskog pješaka. Oba reljefa prikazuju mrtvog neprijatelja pod kopitima kraljevog konja.

• Investitura Narseha (293.-303.)

Reljef prikazuje kralja kako prima vladarski prsten od ženskog lika, za koji se često tvrdi kako je riječ o božanstvu „Anahiti“. Ipak, kralj nije prikazan u pozi kakvu bi se očekivalo u prisustvu božanstva, pa je moguće kako se radi o kraljici Šapurdokhtak.

• Konjički reljef Hormizda II. (302.-309.):

Ovaj reljef nalazi se ispod treće grobnice (vjerojatno Artakserksa I.), a prikazuje Hormizda II. kako sa svoga konja ponižava neprijatelja, vjerojatno Papka iz Armenije.

• Oštećeni reljef Šapura II. (309.-379.):

Iznad prethodnog reljega odnosno ispod ahemenidske grobnice nalazi se teško oštećeni reljef vjerojatno Šapura II., prikazanog s dvoranima.

Neposredno uz litice planine nalaze se i zoroastrijski hram „Zaratustrina kocka“ ili Ka'ba-i Zartosht, te ostaci zidina iz sasanidskog doba.

Umjetnost

Ahemenidske grobnice oblikovane su u obliku golemog širokog križa visine oko 30 m, odnosno širine oko 20 m. Donji pojas pročelja nije bio oblikovan i vjerojatno je služio kao pomoćna platforma za radnike koji su klesali dva gornja dijela grobnice. Srednji i najširi pojas klesan je u obliku pročelja perzijske palače ili apadane; sastoji se od četiri stupa sa karakterističnim perzijskim kapitelima obogaćenim životinjskim oblicima, koji se nalaze između ugaonih kula. Greda ili arhitrav iznad stupova raščlanjena je u više slojeva po vertikali, koji su pomogli rekonstruiranju perzijskih krovova u Perzepolisu. Na samom središtu nalazio se ulaz u grobnicu, oblikovan prema portalima iz Perzepolisa. Gornji pojas grobnice sastoji se od dva dijela. Dolje se nalaze dva reda ljudskih figura koji rukama i glavom nose grede, što je motiv koji je kasnije inspirirao stare Grke pri gradnji Erehteja, gdje gornji dio konstrukcije nose karijatide, stupovi u obliku ljudskih figura. Gornji dio najvišeg pojasa sastojao se od reljefa koji prikazuju perzijske kraljeve.

Poveznice

• Perzijsko Carstvo
  • Ahemenidsko Carstvo
  • Sasanidsko Carstvo
• Darije Veliki
• Perzepolis
• Sasanidi

Eksterni linkovi

• Nakš-e Rustam; opis, fotografije, karte i zapisi (HeritageInstitute.com)
• Nakš-e Rustam, kratki opis
• Britannica enciklopedija: Nakš-e Rustam
• Nakš-e Rustam: ahemenidske grobnice, Livius.org
• Nakš-e Rustam: sasanidski reljefi (fotografije i opis), Livius.org
• Sasanidski reljefi, Enciklopedija Iranica
• Perzijski utjecaj na Grčku, IranChamber.com