Mälaren leži na istoku Švedske, grad Stockholm leži na spoju jezera sa zaljevom Saltsjön, krakom Baltičkog mora.
Nekad davno je i Jezero Mälaren bilo jedan od baltičkih zaljeva, pa su i oceanski brodovi mogli njime doploviti daleko u unutrašnjost Švedske. Zbog kretanja zemljine kore, negdje oko 1200 - stijene na ulazu u zaljev toliko su se uzdigle od dna, da brodovi više nisu mogli u njega uplovljavati, a nakon tog je zaljev postao pravo jezero.
S površinom od 1140 km² i dužinom od oko 120 km unutar švedskog kopna, jezero je oduvjek bilo velika prometnica. Najveća dubina mu iznosi 64, a prosječna 13 metara. Zajedno sa jezerom Hjälmaren pokriva sliv od 21.130 km². Leži na samo 0,3 metara iznad razine mora, pa ponekad voda umjesto da istječe iz jezera u more, počinje obrnuto teći.
Plovnim kanalom povezano je sa jezerom Hjälmaren na jugozapadu, a kanalom Södertälje uz još dva kanala u Stockholmu povezano sa Baltikom na istoku.
Na jezeru ima više od 1200 otoka, ukupne površine od 489 km², a njegove duboko razvedene šumovite obale su toliko atraktivne da su postale izuzetno popularna rezidencijalna zona, naročito za građane obližnjeg Stockholma, a i za brojne manje gradove koji leže duž njegovih obala.
Tako da duž jezera leže brojne historijske građevine, pored Mariefreda leži dvorac Gripsholm, kog je 1537. počeo graditi kralj Gustav I Vasa, danas je poznat po velikoj kolekciji portreta.
U biskupskoj palači grada Strängnäsa je Gustav Vasa bio izabran za švedskog kralja 1523. U Drottningholmu (Kraljičin otok) nalazi se ljetna rezidencija švedskih monarha - Palača Drottningholm iz 17. vijeka sa raskošnim parkom i vrtovima.
Na sjevernom kraku jezera južno od Uppsale leži dvorac Skokloster, koji ima izuzetnu zbirku oružja uključujući i ono iz Tridesetogodišnjeg rata (1618. - 1648.).