Katedrala u Ahenu (nem. Der Aachener Dom, Aachener Münster, Kaiserdom) je katedrala Ahenske biskupije posvećena Bogorodici. Današnja građevina se sastoji iz više segmenata: karolinške osmougaone zgrade u sredini, gotiičkog hora na istoku, zapadnog pročelja i više bočnih kapela. To je najstrarija katedrala severne Evrope. U njoj je od 936. do 1531. krunisano 30 nemačkih kraljeva i 12 kraljica.
Karlo Veliki je počeo izgradnju palatinske kapele oko 792, kada je počela gradnja i drugih delova crkve.
Crkvu je 805. osveštao papa Lav III u čast Device Marije. Centralni deo Ahenske katedrale je palatinska kapela koja je neobično mala u poređenju sa kasnijim dogradnjama. Da bi se u katedrali smestili svi hodočasnici u doba gotike sagrađen je hor.
U katedrali je 815. sahranjen Karlo Veliki. Njena riznica sadrži izuzetno retke i vredne eksponate iz antičkog, karolinškog, otonskog i hoenštaufenskog perioda.
Katedrala u Ahenu je 1978. bila među prvih 12 spomenika koji su ušli na UNESKO listu Svetske batine, i ujedno prvi nemački spomenik na ovoj listi.