Hofburg je kompleks carskih rezidencija u centru Beča, zapravo je to pravi carski grad, sa brojnim palačama, trgovima i parkovima za smještaj i rad carskog dvora i njegovih službenika. Jedan dio Hofburga - Neue Burg i danas služi kao rezidencija predsjednika Republike Austrije, a veći dio je pretvoren u muzeje i prostore javne namjene (kongresi, ceremonije, priredbe).
Veliki kompleks Hofburga leži u samom centru Beča duž Ringstrasse, sve do trgova Josefsplatz i Michaelerplatz.
Hofburg je dograđivan i proširivan brojnim rezidencijama (najstarija je Amalienburg), kapelama (Hofkapelle i Burgkapelle), muzejima (Naturhistorisches Museum i Kunsthistorisches Museum), Carskom bibliotekom (Hofbibliothek), Dvorskom riznicom (Schatzkammer), nacionalnim teatrom (Burgtheater), školom jahanja (Hofreitschule) i konjskim štalama (Stallburg i Hofstallungen) sve do adaptacije krila Redoutensaele u Kongresni centar - 1998.
Hofburg je počeo nicati od 1279. kad je prvi put spomenut kao sjedište tadašnjih austrijskih vladara.
Od 1438 pa sve do 1583 i ponovno od 1612 do 1806. (uz izuzetak 1740.-1745.) Hofburg je bio rezidencija dinastije Habsburg vladara Svetog rimskog carstva, a nakon toga zimska rezidencija austrougarskih careva do 1918.
Kompleks Hofburga gradio se tokom brojnih vijekova (najstariji dio potječe iz 13. vijeka ), na njemu su radili brojni poznati arhitekti među ostalima i Talijani Filiberto Luchese (Leopoldischer Trakt), Lodovico Burnacini i braća Martino i Domenico Carlone, barokni arhitekti Lukas von Hildebrandt i Joseph Emanuel Fischer von Erlach (Dvorska kancelarija / Reichskanzleitrakt i Zimska škola jahanja / Winterreitschule), Johann Fischer von Erlach (Hofbibliothek), sve do arhitekata Neue Burga koji je izgrađen između 1881. - 1913. (Semper i Hasenauer).
Svi muzeji u Hofburgu danas su samo ekspoziture velikog državnog muzeja - Kunsthistorisches Museuma koji je zajedno sa Naturhistorisches Museumom građen kao carski forum Franje Josipa I. i dio Hofburga, zajedno sa nikad dovršenim trgom Heldenplatz.