Dionisov teatar

Dionisov teatar, kako se danas naziva, jeste drevno pozorište u Atini, koje se nalazilo u blizini svetilišta Dionisa Eleuterija ("Oslobodioca"). Ovo pozorište na otvorenom jedno je od najstarijih pozorišta sačuvanih iz antičkog doba u Atini. U njemu su održavane svetkovine u čast boga Dionisa. Drevna grčka pozorišta često su bila građevine velikih dimenzija, pa ipak se ― pod uslovom dobre posećenosti i idealnih vremenskih uslova ― može govoriti o gotovo savršenoj akustici u tim teatrima. Poznato je da je Dionisov teatar u Atini mogao primiti do 17.000 gledalaca, a u teatru u Epidauru i danas se može smestiti njih 14.000. Dionisov teatar ponekad se meša s kasnije sagrađenim, ali bolje očuvanim Odeonom Heroda Atičanina, koji se nalazio u blizini pozorišta, na jugoistočnom obronku Akropolja. Ostaci koji se danas vide potiču od Dionisovog teatra podignutog u 4. veku pne., ali se na tom mestu pre njega nalazio stariji teatar ― velikim delom sagrađen od drveta ― u kojem su, u sklopu Velikih Dionisija, svoje komade prikazali neki od najistaknutijih grčkih tragičara (Eshil, Sofokle i Euripid) i komediografa (Aristofan i Menandar). Dramske predstave zapravo su bila nadmetanja, u kojima su horezi (tj. oni koji su opremili pozorišni hor) dobijali pravo da svoju pobedu označe podizanjem pobedničkog tronošca; ti su tronošci postavljani ulicom koja je išla duž istočnog i južnog akropoljskog obronka, pa je zato koja je zato nazvana Ulicom tronožaca (Τρίποδες).

Historija

Lokalitet Dionisovog teatra, na južnom obronku atinskog Akropolja, poznat je od 18. veka. Grčko arheološko društvo na tom je mestu počelo iskopavanja 1833. godine i nastavilo ih tokom velikog dela 20. veka. Najstariji nalazi u vezi s kultom Dionisa Eleuterija datiraju se u 6. vek pne., odnosno u doba vladavine Pizistrata i njegovih naslednika, Pizistratida. Sam teatar nije bio podignut pre 5. veka pne., no dokazi za postojanje tog petovekovnog teatra svode se na neliko kamenih blokova, koji su kasnije ponovo iskorišćeni za gradnju novog Dionisovog teatra u 4. veku pne. U 6. veku pne. dramske predstave vezane za Dionisijski festival verovatno su održavane na atinskoj agori, pri čemu su gledaoci sedeli na drvenim tribinama (ἴκρια / íkria) podignutim oko ravne kružne površine, nazvane orchestra (ὀρχήστρα), sve dok se početkom 5. veka pne. drvene tribine nisu srušile, što je zabeleženo i u antičkim izvorima. Nakon toga dramska i muzička nadmetanja preseljena su kod svetilišta Dionisa Eleuterija na obroncima Akropolja.

Peti vek pne.

Najstariji teatar verovatno je bila vrlo jednostavna građevina, koja se sastojala iz jedne ravne orkestre i nekoliko redova drvenih tribina poređanih na planini brda. Genaralno se smatra da je najstarija orkestra bila kružnog oblika (ili bar polukružnog) i prečnika od oko 27 metara, no njen prvobitni oblik i veličina i dalje su predmet rasprave. Iza orkestre podignuta je, kako se čini, drvena skena (σκήνη), koja je služila za kulise, a možda je imala i ulogu u poboljšanju akustike. U takvoj, dosta skromnoj građevini veliki atički tragičari 5. veka pne. prikazali su svoja dela. Do kraja 5. veka pne. neki delovi drvene konstrukcije teatra zamenjeni su kamenim, uključujući i drvena sedišta.

Četvrti vek pne.

Dionisov teatar, kako se do danas sačuvao, velikim delom potiče iz perioda atinskog državnika Likurga (oko 390–325/4. pne.), koji je ― kao nadzornik atinskih finansija i građevinske delatnosti ― organizovao obnovu, zapravo ponovnu izgrdanju teatra u monumentalnom obliku. Dionisov teatar iz 4. veka pne. imao je stalnu pozornicu koja se prostirala ispred okrekstre, u kojoj su glumili glumci i hor, te trostepeni prostor za sedenje (θέατρον / theatron) koji se uzdizao uz kosinu obronka. Iza glumaca nalazila se skena, odnosno drvene kulise, na kojima je bio naslikan neki dvorac ili pejzaž, zavisno od mesta održavanja drame. Najranija sačuvana kamena skena možda je upravo ona u Dionisovom pozorištu.

Na orkestru su vodila dva bočna prilaza ("paroda" ili "eksoda"), kao i jedan koji je išao od skene. U suprotnom pravcu, orkestra se granala u tribine za auditorij, u polukružnom obliku, pri čemu je raspored sedišta pratio prirodnu kosinu zemlje, tako da su gledaoci, osim onih u prvom redu, predstavu gledali s visine. Negde na rubu orkestre ili, prema drugima, na vrhu skene, nalazio se theologeion, tj. uzdignuta platforma, koja se obično koristila za pojavu božanstva u tragediji. Tu je bila i machina (μηχανή), neka vrsta krana pomoću kojega se glumac podizao iznad zemlje i glumio da leti, kao i ekiklema (εκκύκλημα), platforma s točkovima za specijalne efekte.

Helenističko i rimsko doba

U helenističkom razdoblju dorađivana je poozornica, a dodato je i 67 mermernih sedišta oko orkestre, na kojima su bila urezana imena dostojnika kojima su bila namenjena. Mermerna sedišta koja se danas mogu videti imaju oblik stolica koje su poznate kao klizmi (κλισμός) i pretpostavlja se da se radi o rimskim kopijama ranijih verzija. Na sredini tog reda nalazio se veliki mermerni presto, veći od ostalih, rezervisan za sveštenika Dionisa Eleuterija.

U rimsko doba Dionisov teatar bio je modernizovan, premda je stari oblik uglavnom zadržan. Najznačajnije izmene dogodile su se u vreme cara Nerona, kad je fasada skene bila ukrašena reljefima, a okestra je bila smanjena. Izgrađena je nova pozornica, posvećena Dionisu i Neronu. Do tog vremena pod orkestre bio je popločan mermernim kockama, a oko orkestre izgrađena su nova počasna sedišta. Među poznim izmenama, koje je u 3. veku nove ere organizovao arhont Fedar, bila je i ugradnja ranijih reljefa iz Hadrijanovog doba u pročelje skene. Restaurirani i redizajnirani ostaci rimske verzije pozornice stoje i danas.

Upotreba teatra

Ovaj je teatar bio posvećen Dionisu, bogu vina i zaštitniku dramske umetnosti. U njemu su se održavale Gradske Dionisije. Među onima koji su se ovde nadmetali svojim dramama bili su Eshil, Sofokle, Euripid, Aristofan i Menandar. Za pronalazak tragedije smatraju se zaslužnim upravo Atinjani i njihovi festivali, koji su se održavali u različita godišnja doba. Sastavni deo tih festivala bila su dramska nadmetanja između dramatičara, koja su ― u slučaju tragedije ― podrazumevala produkciju po tri tragedije i jedne satirske igre od istog pesnika. U početku je tematika te četiri drame bila povezana, pa su tako tri tragedije činile trilogiju, kao što je slučaj s Eshilovom Orestijom. Ova čuvena trilogija ― koju čine Agamemnon, Hoefore i Eumenide ― pobedila je na dramskom nadmetanju održanom 458. pne. u Dionisovom teatru.

Do vremena prikazivanja Orestije dramatičari su za produkcije svojih predstava na raspolaganju imali, ne samo trećeg glumca, nego i skenu, a verovatno i platformu na točkovima za specijalne efekte (ekiklemu) te spravu za podizanje (mahinu). Krajem 4. veka pne. glumci su nosili vrlo upečatljive teatarske maske, koje su smatrane vrlo važnim za identifikaciju dramskog lika, s obzirom na to da se publika sastojala od više hiljada gledalaca. Pretpostavlja se da su ranije tragičke maske, npr. one koje su korišćene u Eshilovim komadima, bile skromnije po veličini i likovnom izražaju.

U Dionisovom teatru ponekad se sastajala atinska narodna skupština, nakon što se zaključilo da Pniks više nije pogodan za to. U rimsko doba svete izvedbe koje su ranije održavane u teatru zamenjene su raznim vrstama "grube rimske zabave", inače obično rezervisanim za amfiteatre, a do vizantijskog razdoblja uništen je ceo kompleks u slopu koga je bio i Dionisov teatar.

Listed in the following categories:
Post a comment
Tips & Hints
Arrange By:
Ioannis Mantas
29 September 2015
Below Acropolis and Parthenon there are 2 theaters. One Ancient Greek and another one from the Roman era. This is the Greek theater. Very well preserved if you think that it's nearly 2500 years old.
Visit Greece
14 February 2014
Dionysus ancient theater, is the most ancient of all famous theaters in the world. The best view you can have of the threatre is from the Acropolis.
Kaitlyn Reed
8 June 2015
Pay the 2 euro and sit in the oldest theatre in Europe. It's quiet & a nice place to rest your tired feet
Murat
18 April 2016
Quite big and very impressive. Tourist free zone, no passing. So well preserved that it can be used even today. Watch out slippery marble stones around while taking photos.
VacazionaViajes
1 October 2012
Fue el mayor teatro construido por los antiguos griegos, con una capacidad para cerca de 17.000 espectadores y dedicado a Dioniso, dios del vino y del teatro.
Deniz Tarhan
15 January 2017
Acropolisi gezdikten sonra merdivenlerinde oturup hem asirlar öncesini düşünüp hem de dinlenebilirsiniz..
Load more comments
foursquare.com
8.6/10
Николай Кугаевский, 憑き狐娘 and 21,640 more people have been here
Map
Theatro Dionisou, Athina 105 58, Greece Get directions
Sat 9:00 AM–7:00 PM
Sun 9:00 AM–6:00 PM
Mon 9:00 AM–5:00 PM
Tue 10:00 AM–5:00 PM
Wed 9:00 AM–4:00 PM
Thu 9:00 AM–7:00 PM

Theatre of Dionysus Eleuthereus on Foursquare

Dionisov teatar on Facebook

Hotels nearby

See all hotels See all
Grecotel Pallas Athena

starting $180

Athens Tiare Hotel

starting $171

Alassia Hotel

starting $58

Claridge Hotel

starting $44

Elikon

starting $35

Ares Athens Hotel

starting $62

Recommended sights nearby

See all See all
Add to wishlist
I've been here
Visited
Partenon

Partenon, (starogrčki: Шаблон:Polytonic, Шаблон:Jez-gr) je hram posv

Add to wishlist
I've been here
Visited
Akropolj (Atina)

Akropolj (grčki akros, vrh, polis, grad, doslovce 'grad na brdu'), je

Add to wishlist
I've been here
Visited
Lisikratov spomenik

Lisikratov spomenik blizu Akropolja u Atini podigao je neki Atinjanin

Add to wishlist
I've been here
Visited
Akropoljski muzej

Akropoljski muzej je bio arheološki muzej, osnovan 1865. godine, koji

Add to wishlist
I've been here
Visited
Erehteion

thumb|250px|left|Erehtej s južne strane.

Add to wishlist
I've been here
Visited
Hram Atene Nike

Hram Atene Nike (doslovno Hram Atene Pobjede) je hram koji je sredinom

Add to wishlist
I've been here
Visited
Herod Atik

Bista Heroda Atika, pronađena u njegovoj vili u Kefisiji, sredina 2.

Add to wishlist
I've been here
Visited
Plaka

Pláka (Greek: Πλάκα) is the picturesque old historical neigh

Similar tourist attractions

See all See all
Add to wishlist
I've been here
Visited
Herod Atik

Bista Heroda Atika, pronađena u njegovoj vili u Kefisiji, sredina 2.

Add to wishlist
I've been here
Visited
Arles Amphitheatre

The Arles Amphitheatre (french, Arènes d'Arles) is a Roman

Add to wishlist
I've been here
Visited
Amphitheatre of the Three Gauls

The Amphitheatre of the Three Gauls (French: Amphithéâtre des Trois G

Add to wishlist
I've been here
Visited
Veronska arena

Veronska Arena (talijanski: Arena di Verona) je rimski amfiteatar u

Add to wishlist
I've been here
Visited
Arena of Nîmes

The Arena of Nîmes is a Roman amphitheater found in the French city

See all similar places